Pregled prijave
Prašuma u kršu (urušne vrtače Općine Tomislavgrad)
-
Speleološko društvo "Mijatovi Dvori"
-
Speleološko društvo "Mijatovi Dvori"
-
Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru
Sažetak projekta
Prirodne ljepote nekog područja uvijek su bile zanimljiv element za razne vrste istraživanja, a nakon istraživanja bitno je oživjeti i aktivirati njihove potencijale. Iako poznati u stručnoj i znanstvenoj literaturi, nedovoljno su turistički valorizirani i zaštićeni, unatoč svojoj ogromnoj prirodnoj vrijednosti. Oni mogu biti elementi društvenog, turističkog i znanstvenog razvoja, pa ih treba sagledati kao važan potencijal u budućnosti. Urušne vrtače (ponikve) Općine Tomislavgrad i Duvanjskog polja specifične su kako po svojoj duljini i dubini, tako i po određenim morfološkim karakteristikama. Njihov postanak vezan je uz izrazita rasjedanja u debelo uslojenim krednim vapnencima, te uz hidrogeološke procese poniranja voda na razini Duvanjskog polja i njihovog izbijanja na horizontu niže položenog Buškog blata. Prostor Grabovačke visoravni na kojoj se nalazi najveća koncentracija urušnih vrtača nalazi se na razmeđi Duvanjskog i Livanjskog polja (najvećih krških polja Dinarida). Sa ove visoravni pružaju se jedinstveni pogledi na Buško jezero i Kamešnicu, a relativno blizu je i park prirode Blidinje. Najveće i najatraktivnije urušne vrtače su: Veliki i Mali Samograd, Surdup, Arnautovac i Roška peć. U ovim prirodnim fenomenima na sudaru mediterana i brdsko-planinskog prostora BiH svoje stanište su pronašle brojne biljne i životinjske vrste. U neposrednoj blizini urušnih vrtača se nalazi i špilja Dahna, jedinstvena po ležištima špiljskog medvjeda koji je na ovom prostoru živio prije 15000 godina. 300 legala i više od 1000 jedinki izumrle vrste ursus spelaeusa čine Dahnu jedinstvenom u Europi. Osim toga, brojni arheološki nalazi pokazatelj su da je bila i utočište ljudi od ranog brončanog doba pa sve do kasnog srednjeg vijeka. Njena posjeta moguća je samo uz pratnju članova društva. Na ovom prostoru nalazi se i Velika Bukovička pećina koja se još zove i Katedrala. Taj naziv dobila je jer je u Osmanskom periodu služila kao crkva. Upravo ta činjenica čini je jedinstvenom na širem prostoru ne samo Duvanjskog polja, nego i puno šire. Nalazi se u blizini magistralnog puta i mjesto je koje posjećuju brojni hodočasnici.