U Skradinu uspješno održana stručna konferencija o eno-gastro manifestacijama kao pokretačima ruralnoga razvoja

Objavljeno: 14. 09. 2026 - 5:03

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Sjediniti tradiciju, poljoprivredu i održivi turizam: U Skradinu uspješno održana stručna konferencija o eno-gastro manifestacijama kao pokretačima ruralnog razvoja

SKRADIN, 14. rujna 2026. – Proteklog vikenda, 12. i 13. rujna 2026. godine, Skradin je bio domaćin trećeg izdanja Skradinskog festivala rižota i načina života (Risotto & Lifestyle Festival). U sklopu ove prepoznatljive manifestacije, u Društvenom centru grada Skradina te na atraktivnim terenskim lokacijama u okruženju, održana je dvodnevna stručna konferencija pod nazivom „Eno-gastro manifestacije kao pokretač ruralnoga razvoja: Povezivanje poljoprivrede i održivog turizma kroz instrumente ZPP-a“.

Ovaj iznimno sadržajan skup okupio je brojne domaće i međunarodne stručnjake iz sektora turizma, poljoprivrede, gastronomije i lokalne samouprave. Kroz seriju plenarnih predavanja, stručnih panel rasprava te praktičnih radionica na otvorenom, sudionici su detaljno analizirali načine na koje lokalna gastronomska baština, kratki lanci opskrbe i načela Slow Food pokreta mogu postati snažan pokretač cjelogodišnjeg i održivog razvoja hrvatskih ruralnih krajeva.

Svečano otvorenje i ključne poruke organizatora

Konferencija je započela uvodnim obraćanjima organizatora i pokrovitelja – predstavnika Turističke zajednice grada Skradina, Grada Skradina, Šibensko-kninske županije, Hrvatske turističke zajednice te Lokalne akcijske grupe (LAG) Krka.

Program je otvorila vodeća hrvatska stručnjakinja za ruralni turizam i predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, Dijana Katica. U svom uvodnom nagovoru istaknula je kako eno-gastronomski turizam predstavlja znatno više od samo vrhunske hrane i čaše dobrog vina – to je autentičan doživljaj koji goste spaja s dušom, tradicijom i načinom života nekog kraja. Naglasila je da upravo ovakve manifestacije daju novu snagu ruralnim područjima te omogućuju malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, vinarima i lokalnim obrtnicima da žive od svoga truda i s ponosom predstave svoje proizvode.

Sudionicima se potom obratila direktorica Turističke zajednice grada Skradina, Bernarda Marasović, istaknuvši da je strateški cilj TZ-a pozicioniranje Skradina na sam vrh gastronomske karte Hrvatske. Skradinski rižot, skradinska torta, domaća vina i autentični napitci poput Žižula spritza čine jezgru identiteta ovoga kraja, a ciljane manifestacije najbolji su medij za njihovo brendiranje i predstavljanje posjetiteljima. Svečani dio otvorenja zaključila je izaslanica gradonačelnika Skradina Antonija Brajkovića, Ivana Mršić, koji je izrazila dobrodošlicu svim gostima te službeno otvorila radni dio konferencije.

Plenarna predavanja: Povezivanje lokalne proizvodnje i održivog turizma

Radni dio započeo je plenarnim tematskim blokom „Gastronomija i ruralni identitet“. Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, ruralni razvoj i EU fondove Šibensko-kninske županije, Ivana Vudrag, predstavila je inovativni projekt online tržnice „AJMO LOKALNO“. Objasnila je kako se kroz taj model lokalni OPG-ovi izravno povezuju s turističkim i ugostiteljskim sektorom, čime se osigurava veća zastupljenost domaćih namirnica na tanjurima restorana.

Nutricionistica Nikolina Gaćina s Veleučilišta u Šibeniku održala je izlaganje o kratkim lancima opskrbe i manifestacijskom turizmu u funkciji Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Istaknula je kako enogastroturizam zadržava stvorenu vrijednost unutar lokalne zajednice, pretvarajući autentičnu hranu u ključni dio turističkog doživljaja. Blok su zaključile Bernarda Marasović (TZG Skradina) i Marija Klarić (LAG Krka), predstavivši LEADER pristup „odozdo prema gore“ kroz koji se iz identiteta i potencijala lokalne zajednice gradi prepoznatljiv zajednički brend.

Europska kulinarska tradicija i odgovori na masovni turizam

Prva panel rasprava, pod moderatorstvom Bernarde Marasović, bila je posvećena temi „Kulinarska tradicija Europe – prijenos tradicijskih znanja i izgradnja europskog ruralnog identiteta kroz gastronomiju“. U njoj su sudjelovali međunarodni i domaći gosti: talijanska chefica Barbara Zanola (grad Iseo), stručnjak za odnose s javnošću i komunikacije Arvydas Katkus (grad Trakai, Litva), gradonačelnik grada Keszthelyja s Balatona u Mađarskoj Gergely Tóth te ugostiteljica i profesionalna ribarica Lucija Bulat (restoran Bonaca i OPG Erceg). Sudionici su podijelili iskustva o tome kako hrana premošćuje kulturne razlike, potiče međunarodnu suradnju i čuva stoljetna kulinarska znanja.

Nakon stanke za mrežnu razmjenu, uslijedio je panel „Slow Food & lokalni/skradinski način života (Slow Movement) kao odgovor na masovni turizam“, koji je moderirala dr. sc. Dijana Katica. Panelisti – Josip Brna (Kuća rabske torte – Vilma slastice d.o.o.), barmen i ugostitelj Tomislav Biluš (OPG Špajza / Vintage Bar), poduzetnica Katija Guljelmović (OPG Pašeta), Marija Klarić (LAG Krka), kuharica i promotorica međimurske kuhinje Slađana Zadravec (Gastro riznica d.o.o.) te direktorica Ruralno poduzetničkog inkubatora Krka Kistanje Branka Ivanović – naglasili su da održivi turizam ne znači nužno utrku za većim brojem turista, već očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva i autentičnosti prostora. Istaknuto je da usporeni ritam i održavanje tradicijskih radionica i festivala osiguravaju produljenje turističke sezone na čitavu godinu.

Posljednja subotnja panel rasprava bila je usmjerena na „Strateško upravljanje eno-gastro destinacijama i primjere dobre prakse“. Iskusni turistički djelatnici – Jasna Benedik (direktorica TZG Vrbovca), Jure Galić (Hrvatska turistička zajednica), Rudi Grula (direktor TZ Međimurske županije), Petar Hrg (direktor TZ Gorskog kotara), Marina Josipović (direktorica TZG Makarske) i Maja Zlokić Šundov (Festival Autentica) – predstavili su konkretne modele upravljanja destinacijama. Jure Galić naglasio je da HTZ kontinuirano ulazi u promociju enogastronomije te od samih početka pruža financijsku i promotivnu potporu Skradinskom festivalu, prepoznajući ga kao vrhunski primjer spajanja tradicije i turističkog razvoja.

Radna kuhinja na otvorenom: „Što čini skradinski rižot?“

Nakon zajedničkog ručka i degustacije delicija lokalnih OPG-ova, subotnji poslijepodnevni program preselio se na radnu gastro-kuhinju na otvorenom. Terensku radionicu posvećenu pripremi kultnog skradinskog rižota vodili su doajeni gastro scene: domaći meštar Tome Računica, legendarni chef Stevo Karapandža te istaknuta slastičarka i članica Hrvatske kulinarske akademije Dragica Lukin.

Uz samu pripremu jela, radionica je imala iznimno važan edukativni cilj – prolazak kroz precizne normative namirnica i izračun ekonomske računice. Stručnjaci su na praktičnom primjeru pokazali kako uvrštavanje dokazano domaće, autohtone namirnice s lokalnog OPG-a značajno podiže konačnu vrijednost jela i zašto je suvremeni gost spreman platiti više za autentičan i kvalitetan gastro proizvod.

Nedjeljne radionice: Maslinici, vinarije i tradicijski kolači

Drugi dan konferencije, nedjelja 13. rujna, bio je u potpunosti posvećen edukacijskim radionicama i terenskom radu. Prva radionica, „Vinarija i Maslinik – Izazovi i praksa“, održana na otvorenom prostoru, bavila se temom pripreme poljoprivrednih gospodarstava za prihvat turističkih grupa i izravnu prodaju na kućnom pragu. Voditelji radionice – Teo Bukša (Srednja škola Bartula Kašića Pag), Katija Guljelmović (OPG Pašeta), Stevo Karapandža te Marina Zorica (OPG Zorica Marina) – kroz praktične su primjere prikazali pravilno deklariranje, ambalažiranje i prezentaciju maslinovih ulja i vina koja prate tradicionalna skradinska jela. Marina Zorica pritom je istaknula kako niti jedna industrijska prerađevina ne može prenijeti mirise, okuse i priču kakvu nosi domaći proizvod poslužen u autentičnom okruženju.

Popodnevni sati bili su rezervirani za drugu terensku radionicu na otvorenom, posvećenu slastičarstvu pod nazivom „Što čini tradicijske hrvatske kolače?“. Gastro stručnjaci Josip Brna (Vilma slastice d.o.o.), Dragica Lukin, Ružica Šafranec Kišur (OPG Vrata Zagorja – Štrukljec, osvajačica zlatne medalje na World Culinary Cupu 2025.) te Slađana Zadravec pred sudionicima su pripremali i prezentirali tradicijske hrvatske slastice – od Rabske torte i zagorskih štrukli do međimurske gibanice. I tijekom ove radionice analizirani su normativi i ekonomski parametri, s naglaskom na to kako očuvati tradicionalne recepture, a istodobno im dati suvremenu prezentaciju prilagođenu tržištu.

Zaključci i pogled u budućnost

Službeni dio konferencije zaključen je u nedjelju iznošenjem ključnih zaključaka koje su moderirali i pripremili Jasna Benedik, Jure Galić, Dijana Katica i Bernarda Marasović.

Sudionici su se usuglasili da eno-gastro manifestacije moraju ostati jedan od glavnih stupova strategije ruralnog razvoja i održivog turizma Hrvatske. Spajanje poljoprivrede, ugostiteljstva, sustava turističkih zajednica i fondova Europske unije (poput instrumenata ZPP-a) osigurava ekonomsku stabilnost lokalnim OPG-ovima, čuva nematerijalnu kulturnu baštinu te pozicionira hrvatske regije kao vrhunske cjelogodišnje gurmanske destinacije.

Skradinski festival i prateća konferencija još su jednom dokazali kako zajedništvo lokalne zajednice i struke može poslužiti kao ogledni primjer dobre prakse za cijelu Europu.

Pokrovitelji i parteri događanja bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumartsva i ribarstva, Ministarstvo turizma i sporta, Nacionalna mreža zajedničke poljoprivredne politike, Hrvatska turistička zajednica, Šibensko-kninska županija, Grad Skradin i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije.